Ime naselja u srednjem veku: Bodrug; Budrig; Bodrogh

Prvi spomen u dokumentima: 1093. ili 1095. godina (ugarski kralj Ladislav I. za vreme Uskrsa boravi u Bodrogu), 1337. Villa Bodrug, 1351. civitas Budrugh, 1448.; 1468.; 1482. oppidum Bodrogh

Sl. 1. Ostaci šančeva u šumi (snimak autora)

Bodrogvar je bio sedište jedne od prvih županija ugarskog kralja Stefana I. (svetog). Krajem XIX veka rasplamsala se stručna diskusija da li su ostaci zemljane utvrde na lokaciji Bortan ostaci nekadašnje županijske tvrđave Bodrogvar pored koje je bilo i naselje Bodrog. Polemika je počela nakon što je 1881. godine Vilmoš Donoslović (Donoslovits Vilmos) u listu Bačka (Bácska) objavio članak sa crtežom, (sl.3) u kojem je tvrdio da su ostaci „zemljane” utvrde Bortan zapravo ostaci Bodrogvara. Na stranama lista polemika je trajala kroz nekoliko brojeva. Krajem XIX veka rasprava se ponovo rasplamsala kada Elemer Varju (Varjú Elemér) 1899. godine izveštava da je pronađena spomen ploča od crvenog mermera na kojoj župan Đerđ Pešćenji od Martonoša izveštava da je 1531.-32. godine popravio Bodrošku tvrđavu. Ploča je pronađena prilikom traženja ruševina pavlinskog manastira na otoku pored Bačkog Monoštora (Monostorszeg, otok Siga), pa je Varju pretpostavljao, da je tvrđava Bodrog bila na tom mestu, na rečnom otoku. Iste godine tadašnji autoritet „starina” Đula Dudaš (Dudás Gyula) osporava Varjuove navode, tvrdeći da je kamen tamo mogao biti donesen i sa drugog mesta, čak iz gornje Ugarske. Nalazači radi prekida polemike i da izbegnu sukobe, bacaju kamen!? u Dunav. Krajem XIX veka vršena su i iskopavanja na lokaciji „Bortan“ (Donoslovićev crtež na to asocira), ali rezultati nisu objavljeni.

U godišnjaku Somborskog muzeja nisu publikovani nikakvi terenski radovi u vezi sa tvrđavom Bartan. 2004. godine arheolog Somborskog gradskog muzeja Dragan Radojević pronašao je na oko 300 metara od ostataka zemljane utvrde „Bortan“ temelje jedne srednjovekovne crkve. Crkva je bila jednobrodna, sa polukružnom apsidom, široka 10 a dugačka 16 metara sa spoljne strane, zidovi su debeli 1-1,2 metra, što znači da ona je prilično velika u poređenju sa dosad pronađenim i istraživanim župnim crkvama. Radojević smatra, sudeći po načinu temeljenja opus spicatum (zidanje „riblja kost“), da je crkva građena u XII veku. Rekognosciranjem terena može se zaključiti da se naselje nalazilo između zemljane utvrde i crkve, na jednoj gredi, što se na satelitskom snimku jasno vidi (sl. 2).

Sl. 2 Sat. snimak (belo) osnove crkve, tvrđava je u šumi

Sl. 3. Donoslovićev crtež osnove Bodrogvara

U XIII veku terra castris, koji su služili župana, tj. tvrđava, postaje predmet donacije. Imamo podatak da kralj Karlo I (Anžujski) 1330. godine poklanja deo terra castris. Godine 1337. vila Bodrug je u vlasništvu kralja, koji 1351. godine svoje vlasništvo civitas Budrugh zamenjuje sa lokalnim feudalcem Szekecsői Herceg Péterom, koji pokušava nedeljni vašar premestiti na posed Daut (danas Dautovo). Po svemu sudeći sam castrum ostaje u vlasništvu kralja. Pravo ubiranja poreza isto ostaje tvrđavi. Bodrog, Sentlerinc, Chente su mesta za objavljivanje presuda oko 1360. godine (znači sva mesta imaju nedeljne vašare). Sredinom XIV veka, plemićko-županijski sabori počinju da se održavaju naizmenično u Bodrogu i Hajsentlerincu, koji je takođe administrativni centar. Bodrog se, počevši od XV veka, spominje kao oppidum, koji ima školu (spom. 1468 g.), i u kojoj se nalazi jedna (verovatno od čvrstog materijala sagrađena) kurija (spom. 1482 g.). Po poreskom spisu iz 1522. godine, u Bodrogu živi 147 domaćina koji su poreski obveznici (oko 880-911 stanovnika), istovremeno u Bortanu samo njih 8 plaća desetinu.

Toponim Bortan se prvi put pojavljuje 1305. godine kao: poss. Bathyan in comit. Bodrog. Tvrđava se pojavljuje samo u jednom dokumentu 1475. godine, u kojem majka kralja Matije Korvina naređuje kaštelanima tvrđave Bartan (castellanis castri Barthan) da prestanu sa bespravnim ubiranjem takse u susednim selima Papi i Hetes, i da taksu naplaćuju samo u svom mestu (Iványi, 1909/229). Znači, tvrđava je (ostala) u vlasništvu kraljevske porodice.
Tvrđava je ovalnog oblika približne dimenzije 85x45 metara (po Donosloviću: 35-40 hv x prosečno 12 hv), što odgovara manjoj utvrdi (npr. Subotička je manja). Bila je opkoljena vodom, što je i danas vidljivo.

dr Zsombor Szabó

 

Lokacija „Bortan“ na karti II. Vojnog premera

Lokacija "Bodrogvar" na karti III. Vojnog premera