Srednjovekovno ime je: Rednek; Rednuk; Regnicz
Prvi spomen u dokumentima 1315. godina, 1329. vašarište, 1361. godine se spominje Plebanus de Rednek i Civitas Rednek, a 1437. Castrum Rednek

Sl. 1. Izgled donžona i ulazne kule
Po Đerđu Đerfiju (Györffy György) ovo ime naselja potiče od slavenske reči rudnik i označava mesta gde je uz rudarenje, vršena i prerada gvožđa, i on Vrdnik ubraja u ova mesta. (Györffy, 1977/441-42). Iz ovog proizlazi da su rudnik i proizvodnja sirovog gvožđa već postojali pre dolaska ugarskih plemena, koja su zatekla Slovene koji su se bavili vađenjem uglja i preradom metala. Najverovatnije je da su Sloveni samo nastavili rimsku tradiciju, jer je grad Sirmium bio poznat i kao mesto prerade metala, a sirovo gvožđe je nabavljano u antičkom Vrdniku.
Uz Vrdnik se vezuje još jedan interesantan podatak. Naime, jedan dokument sa kraja XV veka (1497.) spominje: Sedes (comitatus Syrmiensis) Rednek, što znači: sud županije Sirmium Rednek, što ukazuje na mogućnost da je Vrdnik možda bio administrativno sedište sremske županije.
![]() |
![]() |
Sl. 2. Kula za stanovanje (donžon) |
Sl. 3. Ulaz na prvom spratu |
![]() |
![]() |
![]() |
Sl. 4. Ostaci stepeništa u kuli za stanovanje |
Sl. 5. Presek kroz donžon |
Sl. 6 Osnova (gornjeg) grada Vrdnika, crtež Đ. Saboa. Rekonstrukcija osnove grada Vrdnika XV vek. |

Sl. 7. Kombinacija crteža Đ. Boškovića i Zs. Szabóa na osnovu pretpostavke L. Gerea.( K=kula za stanovanje C=cisterna za vodu CG=crkva i groblje)
dr Zsombor Szabó